среда, 13. април 2016.

AiR Lastovo 2016: Lastovska nezainteresovanost

Lastovska nezainteresovanost

   Čini se da posebnost Lastova počiva na uzajamnoj viševekovnoj interakciji ostrva i „ostatka sveta“. Prilična fizička izolovanost u odnosu na kopno i orijentisanost „u se’ i u svoje kljuse“ je, izgleda, uslovila jedan specifično drčan i naizgled nezainteresovan stav prema raznim „dođošima“ i njihovim namerama. U prošlosti su bili zanimljivi kao potencijalno važna tačka mediteranskih trgovinskih puteva, ili kao prva/ poslednja fortifikacijska kota. Tokom istorije su bili i česta meta piratskih osvajanja, baš zbog tog ambivalentnog i nejedinstvenog poimanja Lastova od strane ljudi sa kopna; sjajno mesto za skrivanje, ali i zgodna odskočna daska za nove pljačkaške pohode. Izgleda da su gusari imali najmanje uspeha od svih drugih na Lastovu; upravo Lastovski poklad priča na paganski način obrađenu legendu o tome kako su, ujedinjeni, uz pomoć prirodnih nepogoda, ostrvljani uspeli da odbrane Lastovo od pljačkaša.
   Lastovo, danas, predstavlja priličan izuzetak opštem poimanju hrvatskih ostrva, kao omiljenih turističkih destinacija. Fokusirano na sebe, ostrvo, svoju autohtonost predstavlja netaknutom prirodom, prilično uočljivim i ponegde dobro očuvanim nasleđem iz prošlosti (bez obzira na koju epohu se odnosi) i svojim shvatanjem protoka vremena, tako sličnog mentalitetu meštana zabačenih sela na kopnu. Stiče se (naivan?) utisak da ni danas, u našem globalnom selu, ne žure da uspostave svoje mesto i zgrabe svoj deo kolača; kao da imaju svest o tome da bi, na takav način, prokockali svoju posebnost.
    Gotovo potpuna nezainteresovanost prema lifestyle- u ljudi sa kopna može da deluje kao proračunata poza iskusnih trgovaca, ali i kao istinska namera da se odupru opštim konzumentskim trendovima. Sasvim je normalno da, ako se zateknete, tokom Poklada na Lastovu, ostanete gladni, iz prostog razloga što nijedna konoba, ni trgovina tada ne radi, a, svi koji treba da su tu i raduju se prazniku, jesu i siti i veseli. Elem, jeli su kod svojih kuća. Nije neobično da se sa gnušanjem posmatraju ponude povrća i voća na splitskoj pijaci, jer su „veštačke“, a da se dobrim vinom smatra samo ono koje je na tradicionalan način proizvedeno, za sopstvene potrebe. Lastovci odbijaju da poveruju da je danas moguće napraviti devičansko ulje od maslina, bilo gde osim kod njih, i to na retkim mestima, uz upotrebu starih mašina.
   Poseban „ponos“ Lastovaca je vezan za (ne)postojanje plaža. Zapravo, reći će vam kako ih ima i kako su divlje, ali su „njihove“ i nemaju nameru da ih „urbanizuju“ i prilagode opštoj predstavi. Sa posebno kiselim izrazom lica govore o onim plažama, na koje je prenesen šljunak, sitni pesak, jer- nije originalan. Jedinstven pra- ekološki stav, koji dominira na svakom ćošku, vremenski ritam, koji se meri iskustvom prošlih vremena i svest o sopstvenoj prošlosti, kakva god ona bila u tako ograničenom i izolovanom prostoru, samo stvara sliku o ostrvu koje nema nameru da ispunjava ničije želje, nego želi da se razvija po sopstvenim potrebama. Lastovo nije instant turistička destinacija, a neće to ni biti, nego mesto življenja. Vrlo selektivno, prkosnog smisla za humor. Slično kao i umetnost.                                                                                                                                                                Andrej Bereta, 11.02.2016.
   AiR Lastovo 2016.

   AiR Lastovo 2016, kao prva umetnička rezidencija na ostrvu Lastovo u Hrvatskoj, zamišljena je kao jednomesečna kreativna interakcija sa ostrvom.

   Uključivanje u lokalni kontekst je zamišljeno kao način za podsticanje istraživanja i nove umetničke produkcije. Ova rezidencija se nalazi u sklopu šire mreže projekata koji imaju za cilj podizanje svesti o, principijelno, kulturnoj baštini ostrva, potrebom za renovacijom napuštenih i propalih objekata, kao i uključivanja zajednice u očuvanje svoje okoline.

   Rezidencija je otvorena za umetnike koji rade u različitim medijima (tradicionalni i savremeni), a koji mogu biti postavljeni i/ili izvedeni u galerijskom i različitim javnim prostorima: grad Lastovo, mesta Uble i Skrivena Luka. Program je takođe otvoren za kustosko-umetničke projekte i istraživanja.

Kustosi: Andrej Bereta i Srđan Tunić (istoričari umetnosti, kustosi).




Glavni partneri:
  • Udruženje građana "Artikal: društvo za negovanje i promovisanje savremenog i slobodnog umetničkog izražavanja", Srbija, Beograd.


Partneri/ prijatelji i podrška: Umjetnička inicijativa "PAŠARIN" iz Splita, Općina Lastovo, Lokalna akcijska grupa (LAG) Brač, Uljarska zbirka "Muzej uja" iz Škripa, Općina Tučepi, Nomad iz Zagreba, Ka kultura u Tučepskin Zaseocima, Turistička zajednica Općine Tučepi, Turistička zajednica grada Supetra, NEXTBIKE sustav javnih bicikala d.o.o, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Jadrolinija, European Coastal Airlines, ICOM Hrvatska, Sveučilište u Splitu (Filozofski fakultet i Umjetnička akademija).
Kontakt: air.lastovo@gmail.com

Vest na SEEcult.